Autentični doživljaji

Za posjeta najsunčanijem otoku prepustite se autentičnim doživljajima, okusima i mirisima Hvara. Posjetite lokalne konobe, nadahnite se pričom lokalnih proizvođača, a s odmora svakako ne zaboravite ponijeti izvorni hvarski suvenir. Inspiraciju ćete pronaći na svakom kutu stare gradske jezgre, u malim trgovinama domaćih proizvoda i rukotvorinama vrijednih i kreativnih domaćina. Za cjelovito iskustvo svakako ne propustite posjetiti sela u okolici Starog Grada, slikovita sela Dol, Rudinu i Vrbanj, gdje možete pronaći izvrsne konobe i domaćinstva koja proizvode i nude kvalitetne i ekološke proizvode.

Najstariji spomen starogrojskih paprenjokih ostavio nam je Petar Hektorović. Ovaj zapis nalazi se u poznatom spjevu «Ribanje i ribarsko prigovaranje» iz 1556. godine. Djelo je opis trodnevnog ribarenja, putovanja od Staroga Grada do Šolte i natrag. Pjesnik Petar Hektorović plovi u društvu dvojice ribara, Paskoja i Nikole. Sobom na put ponesoše: dobra vina muškatila, slatka vina (prošeka), turte, meda u satju, sira kaškavala, voća i paprenakov.

Glavni sastojak paprenjoka je med, pšenica koju su Hektorovićevi težaci uzgajali u plodnom Starogradskom polju, mljeli u mlin koji se nalazio u Tvrdalju, a maslinovo ulje dobivali su iz maslinika obitelji Hektorović. Za paprenjoke još nedostaje prošek. U konobi u Tvrdalju od dobra i kvalitetna grožđa, pravio se prošek. Jedino što se u Tvrdalju nije moglo uzgojiti bile su mirodije-cimet, klinčići, oraščići. No u ono vrijeme nije ih bilo problem nabaviti jer se starogradska luka nalazila na putu između Venecije, Dubrovnika i mnogih sredozemnih luka, među kojima se odvijala trgovina.

Cimet, klinčići i oraščići u Starome Gradu, sve do sredine 20. stoljeća nazivali su se jednim imenom – papor. Odatle i ime ovim kolačima – paprenjoki.

Kako se prave paprenjoki?

Večer prije prokuha se kilogram meda. Kada uzavre i zapjeni, žlicom se digne pjena. Klinčići se istuku na dasci drvenim čekićem te se stave u zagrijani prošek. Šafran se poprži, razmrvi i stavi također u dobro zagrijani prošek.

U med se stavi jedna četvrtina litre maslinovog ulja. Procijedi se prošek sa šafranom i prošek s klinčićima. Ukupno se doda jedna četvrtina litre prošeka.

U tu smjesu doda se malo cimeta, malo oraščića i na kraju brašno s malo sode bikarbone. Brašna se stavi toliko da tijesto bude mekano. Ostaviti pola sata da miruje. Dio tijesta stavi se na dasku i doda još brašna. Izreže se na jednake dijelove. Pojedini komadići mijese se rukom i prave kuglice.

Tijesto se stavi na metalnu nauljenu tacnu za pečenje i rukom se oblikuje paprenjok. Peče se na 200 stupnjeva dok ne potamni.

Ukrašavati ih možete čim se ohlade. Na jedan bjelanjak stavi se oko 15 dag šećera u prahu te se nakon toga paprenjoki ukrašavaju.

Konoba obitelji Bratanić u naselju Vrbanj proglašena je zaštićenim kulturnim dobrom Republike Hrvatske. Kao dio stambeno-gospodarskog sklopa u predjelu Krojevi dvori, koji potječe od rodne kuće Matija Ivanića, također zaštićene kao kulturno dobro, konoba je sačuvala odlike tradicijske arhitekture sela središnjeg dijela otoka Hvara, uz minimalne intervencije suvremenim materijalima. Inventar konobe odražava namjenu tradicijske dalmatinske konobe, a sačuvani su i predmeti vezani za vinogradarstvo i vinarstvo što su tisućljećima osnova gospodarstva Dalmacije, osobito otoka Hvara.

Obiteljska konoba upravo je bila inspiracija Mikiju Brataniću za njegov autorski projekt „Priča o konobi“ kojim ovaj hvarski umjetnik ,putem prizme fenomena izvorne, tradicionalne, težačke konobe, predstavlja naše običaje, tradiciju, baštinu i prepoznatljivosti kojima smo izuzetno bogati.

http://www.mikibratanic.com/prica-o-konobi/

http://www.mikibratanic.com/konoba-bratanic/

Hvar se često naziva i otokom lavande, a hvarska polja u lipnju i srpnju kad je lavanda u punom cvatu pružaju obojen i aromatski užitak. Suvenire od lavande možete nabaviti u svakoj maloj trgovini i štandovima na rivi i zaista su idealan poklon. Tri najpopularnija su ulje od lavande koje se prodaje u malim stiliziranim bočicama, zatim mirišljave vrećice Lavandula Croatice, punjene osušenim cvjetovima lavande te slatko od lavande, kolač kojeg možete probati u pojedinim restoranima u Starome Gradu, svakako je doživljaj okusa kojeg n esmijete propustiti.

Na izgled sasvim običan kolač, torta boje čokolade ili pak krema, ničim ne odaje zagonetni sastojak. Tek nakon nekoliko trenutaka, ako duboko udahnete, osjetit ćete možda čak i nepoznati erotični miris koji mami zalogaj.

U okusu hvarske lavande osjetit ćete svu draž i ljepotu otoka Hvara, božansku snagu i užitak. Smiruje Vas, podiže raspoloženje, budi stvaralačku snagu i rasplamsava pozitivnu energiju. Na koncu, bez iznimke Vas čini boljim i plemenitijim, razbija ljutnju i izaziva osmijeh na licu.

Otok je također vrlo poznat po kvaliteti svojega maslinovog ulja i uzgoju maslina koje je važan dio otočkog života. Većina obitelji ima maslinike i proizvode vlastito ulje koristeći različite lokalno dostupne preše za ulje, a na uličicama raznih obalnih gradova pronaći ćete mnoge oznake za mjesta gdje maslinovo ulje možete kupiti direktno od proizvođača.

Najstarija preša za preradu maslina pronađena je u ruševnim prostorijama gospodarske zgrade iz 3 st. u blizini sela Dol a na brijegu Maslinoviku usred Starogradskog ,sačuvana još iz antičkih vremena, preša – uklesana u živac-kamen.

Jednostavniji mlinovi iz kasnijih vremena mogu se vidjeti u svim otočkim selima: to su kamena korita u kojima se masline melju uz pomoć teškog kamenog kola. U antici se maslinovo ulje čuvalo u velikim okruglim keramičkim posudama – pitosima čijih ostataka ima svugdje po starogradskom polju. Kasnije su se upotrebljavale posebne posude izdubljene u kamenim blokovima – kamenice, koje se još i danas mogu naći u otočkim konobama.
Nekada su stabla maslina bila visoka da koze i ovce ne bi pobrstile njihovu krošnju. Danas su krošnje bliže tlu kako bi se lakše obrale.

Najčešća i najstarija sorta maslina na otoku je oblica, krupnog i oblog ploda, drobnica, sitnog ploda i levantinka, koja u imenu čuva trag podrijetla s Levanta odnosno iz Grčke i Bliskog istoka. Posljednjih godina mnogi se maslinici obnavljaju i sade se novi, na otoku Hvaru danas postoji oko 140.000 stabala maslina, a uz 4 stare otvorene su i 3 moderne uljare.

Sa svojim aromatičnim biljnim vrtovima, Hvar je zaista mirisan otok, a osim toga tu ćete pronaći i izvrstan izbor domaćeg meda za poticanje apetita. Pčelarstvo također ima dugu tradiciju, pa tako trenutno na otoku postoji više od 3000 košnica i 100 pčelara od kojih su većina članovi Pčelarskog društva Lavanda.

Pčele nektar prikupljen s raznovrsnih otočnih biljaka pretvaraju u med pa se tako med od ružmarina, zahvaljujući svojoj tekućoj strukturi i blagom okusu, definitivno preporučuje. Od ružmarina med je proziran i bistar, kaduljin  svijetložut, lavandin miriše kao cvijet a planikin je taman i gorak. Ne samo pčelinji proizvodi, nego i sam život pčela i danas predstavlja veliku tajnu.

No odavno se zna da je pčelarenje jedan od najkorisnijih i najljepših zanimanja i razonoda. Med se danas proizvodi svugdje gdje ima biljaka koje cvjetaju, ali med s otoka Hvara oduvijek je bio tražen među medoljupcima.

Teško je kazati kada je započelo pčelarenje na otoku Hvaru. Zahvaljujući arheološkim istraživanjima saznajemo da su još Rimljani medu pridavali veliku važnost. Redovito su pili vino zaslađeno medom, a med su prinosili i kao žrtvu bogovima. Prvi fragmenti antičke košnice od pečene gline, cilindričnog oblika, pronađeni su u Starogradskom polju te u Bogomolju i Sućurju. Među medonosnim biljkama otoka Hvara posebno se izdvajaju ružmarin, kadulja, lavanda, vrijes i planika.

Med od ružmarina je proziran i bistar, ugodnog okusa i spada u red kvalitetnijih vrsta meda. Cvatnja ružmarina u proljeće traje oko 40 dana, ali pašu često ometaju jaki vjetrovi u tom periodu godine.

Kaduljin med je svijetložut pomalo zelenkast, a ima miris po cvijetu biljke. Dugo se drži u tekućem stanju i tražen je zbog svojstva u liječenju bolesti dišnih organa.

Za otok Hvar je poznato da je to otok sunca i lavande. Lavanda voli sunčane predjele oko mora pa zato uspijeva na otoku Hvaru. Lavanda je jedna od najmedonosnijih biljaka, med jako miriše i spada među bolje vrste meda.

Na Hvaru raste mali i veliki vrijes. Veliki vrijes cvate na proljeće, a mali na jesen. Med svih vrsta vrijesa gotovo je jednak, mutnog je izgleda i brzo se kristalizira. Najkasniju pčelinju pašu daje planika. Cvate u listopadu, studenom i prosincu, a ima i crvene plodove manjige. Njezin med je gorkastog okusa.

Hvar također ima i bogatu ponudu lokalnih pića, a kad  je riječ o jakim likerima, oni se ovdje spravljaju od svake biljke koju možete zamisliti.  Kvaliteta se značajno razlikuje od proizvođača do proizvođača i potrebno je biti spreman na to da će svaki domaćin tvrditi da je upravo njegova rakija najbolja rakija na otoku. Postoje i neki izvrsni likeri koji mogu biti i dobar suvenir, a oni najinteresantniji su spravljeni od smokava, oraha i maslina.

Možemo li govoriti o hvarskom plavcu, odnosno plavcu hvarskog vinogorja kao prepoznatljivoj kvaliteti vina kada je poznato da se vino plavac proizvodi od grožđa sorte plavac mali čiji je zemljopisni areal rasprostranjenosti znatno veći.

Svakako da možemo jer kvalitetu vinu daje sorta, stanište, klima te mogućnosti i uvjeti proizvodnje.

U hvarskom vinogorju sortu plavac redovito prati i sorta drnekuša koja je nešto bogatija kiselinama, što plavac čini svježijim, pitkijim i pogodnijim za starenje. Za plavac mali, sortu kasnog dozrijevanja, koja ima velike potrebe za toplinom važno je što Hvar ima vrlo veliki broj sunčanih sati godišnje.

Tradicijska proizvodnja plavca na Hvaru je vrlo stara i raširena, tako da su se s vremenom profilirala vina prepoznatljive i različite kvalitete: plavci s južnih padina otoka Hvara, plavci s pjeskovitih položaja, plavci s brežuljkastih položaja sjevernog dijela otoka te plavci proizvedeni od grožđa starih vinograda.

Kvalitetna vina plavca proizvode se i u Starogradskom polju, intenzivne su crvene boje, ugodna, svježa i skladna.

Predvodnik su vina Zlatan Otok iz asortimana vinarije Plenković u Svetoj Nedjelji, jedini hrvatski Grand Cru i dobitnik nekoliko međunarodnih nagrada, ali osim njih postoje i druga lokalno dostupna izvrsna vina. Cijene značajno variraju, baš kao i kvaliteta.

Projekt „Priča o konobi“ jedno je od autorovih nastojanja da se kroz razne aktivnosti hrvatskoj i svjetskoj javnosti približi fenomen izvorne, tradicionalne, dalmatinske konobe, težakove konobe, u kojoj se pravi, čuva i uživa vino. Konobu je autor nazvao „kolijevkom Dalmacije“ jer su mnoge dalmatinske prepoznatljivosti, poput vina, ulja, prošeka, pršuta, sira i iznad svega dalmatinske klapske pisme, rođene i odgojene upravo u konobi. Jedan od ciljeva njegovih nastojanja jest upravo od konobe stvoriti prepoznatljivost, te kroz priču o konobi predstaviti i približiti Hrvatsku i Dalmaciju sa svim njihovim baštinskim biserima.

Izvor priče jest njegova obiteljska konoba u Vrbanju na Hvaru, koja je od ove godine proglašena od strane Ministarstva kulture Zaštićenim kulturnim dobrom Republike Hrvatske. Iz nje je crpio inspiraciju za svoju knjigu „KONOBA“ , prvu objavljenu o konobi. Knjiga je prevedena na engleski i talijanski jezik, a realizirana je u suradnji s Etnografskim muzejom iz Splita, te pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture, Županije SD, Grada Splita i Grada Staroga Grada.

U ponudi se mogu pronaći i općenitiji suveniri, ali prirodni resursi ovog očaravajućeg otoka daju niz mogućnosti za stvaranje mirisnih i lokalnih uspomena koje će još dugo nakon završetka odmora mirisom podsjećati na isti.

Postoji i nekoliko malih trgovina koje prodaju otočna umjetnička djela i obrtničke proizvode. Dobro mjesto za zaviriti je Made in Hvar trgovina u gradu Hvaru.

Scroll to Top

Propisi za vlasnike kuća ili stanova za odmor

Vlasnici kuća ili stanova za odmor na području grada Starog Grada, Rudina, Vrbanja, Dola, Basine, Selci dužni su se prijaviti u Turističkoj zajednici grada Staroga Grada te platiti boravišnu pristojbu za vrijeme boravka u kući ili stanu za odmor.

Vlasnici kuća ili stanova za odmor, državljani država članica Europskog ekonomskog prostora ( sve države članice Europske unije i državljani Hrvatske) osim državljana Bosne i Hercegovine, Republike Srbije, Crne Gore, Islanda, Lihtensteina i Švicarske imaju pravo plaćati boravišnu pristojbu u paušalnom iznosu za vlasnike kuća i za njihovu užu obitelj. 
Državljani BiH, Srbije, Islanda, Lihtensteina, Crne Gore te Švicarske plaćaju boravišnu pristojbu po noćenju za vrijeme boravka u kući ili stanu za odmor bez obzira što su vlasnici kuća. 

Članovima uže obitelji u smislu Zakona o boravišnoj pristojbi smatraju se: bračni drug, srodnici u ravnoj lozi i njihovi bračni drugovi, braća i sestre te njihova djeca i bračni drugovi, braća i sestre roditelja te njihova djeca i bračni drugovi, posvojitelj i posvojče te njihova djeca i bračni drugovi, pastorčad, maćeha i očuh. 


Vlasnik kuće ili stana za odmor koji plaća paušalni iznos boravišne pristojbe obvezan je paušalni iznos boravišne pristojbe uplatiti najkasnije do 15. srpnja tekuće godine. 
Vlasnik kuće ili stana za odmor koji plaća boravišnu pristojbu po svakom ostvarenom noćenju, obvezan je uplatiti boravišnu pristojbu za sebe i osobe koje borave u kući ili stanu zadnjeg dana boravka u turističkoj općini ili gradu.

Vlasnik kuće ili stana za odmor obvezan je u roku od 24 sata po dolasku prijaviti svoj boravak u Turističkoj zajednici i boravak svih osoba u toj kući ili stanu te zadnjeg dana boravka odjaviti boravak. 

Paušal za vlasnike kuća ili stanova za odmor u Starome Gradu iznosi:

  • za prve dvije osobe 60 kuna po osobi
  • za svaku sljedeću 25 kuna po osobi

Paušal za vlasnike kuća ili stanova za odmor u Vrbanju, Dolu, Rudini, Basini, Selcima iznosi:

  • za prve dvije osobe 30 kuna po osobi
  • za svaku sljedeću 12 kuna po osobi
Prilikom prijave boravka u Turističkoj zajednici potrebno je donjeti putovnicu ili osobnu iskaznicu svih članova uže obitelji koji prijavljuju boravak u kući ili stanu.