Ostale znamenitosti

Kuća i mauzolej don Šime Ljubića

Znameniti arheolog, povjesničar i jedan od utemeljitelja Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti don Šime Ljubić (1822.-1896.) sagradio je 1887. godine svoju historicističku vilu po nacrtima po nacrtima Srećka Jacominija glasovitog zagrebačkog arhitekta svoga vremena. Ukrašena je skulpturama od terakote, koje predstavljaju alegorije muza i antičkih božanstava od kojih se kao središnje ističe Apolon. U mauzoleju koji se nalazi uz zapadnu stranu kuće, Šime Ljubić pokopan je uz dozvolu austro-ugarskog cara Franje Josipa I.

Vjetrenjača – Mlin

Vjetrenjača – mlin za brašno, datira s kraja XIX. stoljeća, kada je velika flota starogradskih jedrenjaka donosila na otok žito s Crnog mora i iz istočnog Sredozemlja.

Rodna kuća slikara Jurja Plančića

Kuća iz XIX. st. u kojoj je 1899. godine rođen znameniti hrvatski slikar Juraj Plančić. Slikarski talent iz rodnog grada odveo ga je najprije u Zagreb, a onda u Pariz, gdje je kroz četiri godine, prije prerane smrti 1930., naslikao neke od najljepših slika hrvatske moderne umjetnosti.

Srinjo kola

Srinjo kola na otočkom dijalektu znači Srednja ulica. Nekadašnja glavna ulica bila je trgovačko središte Staroga Grada. Najstarija kuća je ranogotička, iz XIV/XV. st. nalazi se nasuprot Galerije Ljubić. Kuća ljekarnika Gariboldija iz Milana (XVI. st.) je na sredini ulice, a prepoznajemo je po grbu s četiri zvijezde iznad utvrde. Pod dijelom Srednje ulice nalaze se podni mozaici rimske urbane vile iz II. stoljeća koji  se mogu vidjeti u Galeriji Moria.

Duolnjo kola

Duolnjo kola na otočkom dijalektu znači Donja ulica. Oblikovana je u XV/XVI. st. Pretpostavlja se da je ova ulica, paralelna s Rivom, u antici bila granica morske obale. Na kući u kojoj je Cafe Antica je zidna kapelica s latinskim natpisom: Gospodine Isuse Kriste, sine Boga živoga, koji si na križu visio i krv svoju za ljudsku narav prolio, smiluj se svom narodu 1566.

Trg Jurja Škarpe

Ovaj trg je malo proširenje između zbijenih kuća srednjovjekovnog predjela Šiberije. Šiberija je ime dobila od Siberia – Sibir, zbog hladnoće predjela. Na trgu je skulptura Ranjena (1921.) starogradskog kipara Jurja Škarpe. Rodna kuća kipara je nasuprot skulpture, a na njoj je mali kameni natpis sa stihom iz 1587. godine: O prislavni križu ufanje bud naše jere Bog i človik na tebi izdaše.

Park Vorba

Do sredine XIX. st. na mjestu parka bilo je plitko, močvarno more i solane. Nakon nasipavanja, park je dovršen 1892. godine po zamislima Starograđanina Petra Biankinija (1856-1928), jednog od prvih stručnjaka za hortikulturu u Hrvatskoj. Park je dobio ime po bunaru – izvoru na jugoistočnom ulazu  koji se spominje u Hvarskom statutu 1331. godine kao izvor zvan Vrba (fons vocata Varba). Kanali oko parka ostaci su potoka koji su se ovdje slijevali u plitki završetak Starogradskog zaljeva, a imaju i funkciju preuzimanja viška mora za velikih plima kojima je Stari Grad često izložen.

Sklop kuća Gelineo Bervaldi

Obitelj Bervaldi je bogata starogradska obitelj koja se prvi put spominje krajem XVI. st. Posjednici su velikih imanja (u XVIII. stoljeću posjeduju čak imanja kod Trevisa u Italiji), kuća u Starom Gradu, Hvaru i Visu, naručitelji su crkvenih oltara (glavni oltar u župnoj crkvi sv. Stjepana naručio je osobno Antun Bervaldi od Pavla Tremignona u Veneciji 1698. godine).

Krajem XVIII. st. Bervaldi se povezuju s obitelji Gelineo, obitelji trgovaca i brodara.

Kuća Gelineo – Bervaldi isticala se unutarnjim uređenjem i udobnošću, jer su u njoj tijekom XVIII. i XIX. st. odsjedali hvarski biskupi za posjeta Starome Gradu.

Bedem Pharie – Kiklopski zid

Bedem kasnoantičke Pharije izgrađen je u IV. stoljeću od blokova sa zidina grčkog Farosa. Očuvan je u dužini od 11 m u konobi kuće Gramotorov. Naziv Kiklopski zid dobio je u 19. st. kada su promatrači, fascinirani veličinom kamenih blokova od kojih je sagrađen, vjerovali da su ga mogli sagraditi samo divovi – kiklopi.

Ljetnikovac Hanibala Lucića – Biskupija

Ladanjsko-gospodarski sklop s unutarnjim dvorištem i vrtom sagradio je početkom XVI. st. hrvatski renesansni pjesnik i hvarski plemić Hanibal Lucić (1485. – 1553.), kao upravno sjedište svojih imanja koja su se nalazila u Starogradskom polju. Naziv Biskupija je stariji toponim koji je ovaj sklop naslijedio.

Velike pregradnje sklop je doživio u XIX. i XX. stoljeću. Najočuvanije je dvorište s terasom na konzolama i krunom bunara u središtu dvorišta.

Molo selo

Molo selo, Villeta, predgrađe je Staroga Grada nastalo u XVII. st. od tzv. novih stanovnika – doseljenika s kopna za vrijeme mletačko-turskoga rata za Kretu, tzv. Kandijskog rata (1645–1669).

Dugo je bilo odvojeno od Staroga Grada močvarnim plićakom na mjestu današnjega parka Vrbe. Kuće za stanovanje su organizirane oko zajedničkih dvorišta, s pomoćnim kućicama za magarce i koze – neizbježne pratioce težaka koji su ovdje stanovali.

Groblje

Do početka XIX. st. mrtvi su se pokapali u crkvama i oko crkava. Za vrijeme Napoleonove, francuske uprave u Dalmaciji (1806. – 1813.) dekretom je, radi higijenskih razloga, taj običaj zabranjen, te se Starograđani počinju pokapati na ovom mjestu.  

Najstariji dio groblja u potpunosti je oblikovan sredinom XIX. st. U prvom dijelu, bez grobnica, u zemlju su pokapana djeca i bezimeni, a u drugom, povišenom dijelu, s crkvicom iz 1849. godine, skladno su pomireni grobovi uglednih starogradskih obitelji i skromne zajedničke grobnice bratovština i milosrdnih zadruga.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Scroll to Top

Rad tijela TZ Stari Grad

Covid-19

Novosti za vlasnike kuća ili stanova za odmor

Propisi za vlasnike kuća ili stanova za odmor

Vlasnici kuća ili stanova za odmor na području grada Starog Grada, Rudina, Vrbanja, Dola, Basine, Selci dužni su se prijaviti u Turističkoj zajednici grada Staroga Grada te platiti boravišnu pristojbu za vrijeme boravka u kući ili stanu za odmor.
Prilikom prijave boravka u Turističkoj zajednici potrebno je donjeti putovnicu ili osobnu iskaznicu svih članova uže obitelji koji prijavljuju boravak u kući ili stanu.