Čipka od agave

Čipka je delikatna tkanina izrađena od niti u različitim uzorcima koja nastaje u doba renesanse na prostoru Mediterana i zapadne Europe. Osnovne tehnike čipkarstva su šivanje iglom i preplitanje pomoću batića. Danas u Hrvatskoj postoje tri glavna centra izrade čipke čije se djelovanje nastavlja na dugu tradiciju čipkarstva. To su Lepoglava u Hrvatskom zagorju s čipkom na batiće, otok Pag s čipkom na iglu i otok Hvar s čipkom od agave.

Vještina izrade čipke od agave u gradu Hvaru specifična je po materijalu iz kojeg nastaje i vezanosti uz benediktinski samostan, ustanovljen 1664. godine. Smješten je u stambenom sklopu obitelji pjesnika Hanibala Lucića, oporučno ostavljenoga benediktinkama. Prve su redovnice došle s otoka Raba i od tada samostan neprekidno djeluje. Njegov najznačajniji doprinos bio je u obrazovanju jer su sestre vodile žensku pučku školu, od 1826. do 1886. godine. Danas je najpoznatiji po čipki od agave koja se izrađuje od 19. stoljeća.

Posao oko pripremanja niti dug je i mukotrpan. Tanke, bijele niti izvlače se iz svježeg lišća agave, ubranih u određeno vrijeme u godini i obrađuju na specifičan način dok ne postanu spremne za tkanje. Prema običaju, niti se ne proizvode po buri jer ih hladan suhi zrak čini krhkima. Niti su utkane u različite uzorke, a dobivene čipke simbol su Hvara.

Hvarska čipka, kao dio hrvatskog čipkarstva, upisana je na UNESCO-vu listu nematerijalne svjetske baštine 2009. godine.

Scroll to Top

Propisi za vlasnike kuća ili stanova za odmor

Vlasnici kuća ili stanova za odmor na području grada Starog Grada, Rudina, Vrbanja, Dola, Basine, Selci dužni su se prijaviti u Turističkoj zajednici grada Staroga Grada te platiti boravišnu pristojbu za vrijeme boravka u kući ili stanu za odmor.

Vlasnici kuća ili stanova za odmor, državljani država članica Europskog ekonomskog prostora ( sve države članice Europske unije i državljani Hrvatske) osim državljana Bosne i Hercegovine, Republike Srbije, Crne Gore, Islanda, Lihtensteina i Švicarske imaju pravo plaćati boravišnu pristojbu u paušalnom iznosu za vlasnike kuća i za njihovu užu obitelj. 
Državljani BiH, Srbije, Islanda, Lihtensteina, Crne Gore te Švicarske plaćaju boravišnu pristojbu po noćenju za vrijeme boravka u kući ili stanu za odmor bez obzira što su vlasnici kuća. 

Članovima uže obitelji u smislu Zakona o boravišnoj pristojbi smatraju se: bračni drug, srodnici u ravnoj lozi i njihovi bračni drugovi, braća i sestre te njihova djeca i bračni drugovi, braća i sestre roditelja te njihova djeca i bračni drugovi, posvojitelj i posvojče te njihova djeca i bračni drugovi, pastorčad, maćeha i očuh. 


Vlasnik kuće ili stana za odmor koji plaća paušalni iznos boravišne pristojbe obvezan je paušalni iznos boravišne pristojbe uplatiti najkasnije do 15. srpnja tekuće godine. 
Vlasnik kuće ili stana za odmor koji plaća boravišnu pristojbu po svakom ostvarenom noćenju, obvezan je uplatiti boravišnu pristojbu za sebe i osobe koje borave u kući ili stanu zadnjeg dana boravka u turističkoj općini ili gradu.

Vlasnik kuće ili stana za odmor obvezan je u roku od 24 sata po dolasku prijaviti svoj boravak u Turističkoj zajednici i boravak svih osoba u toj kući ili stanu te zadnjeg dana boravka odjaviti boravak. 

Paušal za vlasnike kuća ili stanova za odmor u Starome Gradu iznosi:

  • za prve dvije osobe 60 kuna po osobi
  • za svaku sljedeću 25 kuna po osobi

Paušal za vlasnike kuća ili stanova za odmor u Vrbanju, Dolu, Rudini, Basini, Selcima iznosi:

  • za prve dvije osobe 30 kuna po osobi
  • za svaku sljedeću 12 kuna po osobi
Prilikom prijave boravka u Turističkoj zajednici potrebno je donjeti putovnicu ili osobnu iskaznicu svih članova uže obitelji koji prijavljuju boravak u kući ili stanu.