Klapsko pjevanje

Klapsko pjevanje je tradicijsko a capella višeglasno pjevanje, podrijetlom iz Dalmacije. Tradicija klapa i klapske pjesme kakvu je danas poznajemo formira se sredinom 19. stoljeća, u vrijeme kada su se profilirali kulturni i glazbeni identiteti dalmatinskih gradova i gradića na obali i otocima.

Klapske pjesme su prepoznatljive po svojoj unutrašnjoj glazbenoj strukturi, melodiji, harmoniji i sadržaju tekstova napjeva. Najčešća forma višeglasja klapskih pjesama je troglasje i četveroglasje. Tekstovi klapskih pjesama uglavnom su ljubavni, a kreću se od poetskih, vedrih, optimističkih i šaljivih do tekstova pretjeranog sentimentalizma.

Klapsko pjevanje upisano je na UNESCO-vu listu nematerijalne svjetske baštine 2012. godine.

FAROSKI KANTADURI

U svojoj bogatoj i raznolikoj kulturnoj povijesti otoka, Hvar je nositelj onog ponajboljeg mediteranskog kulturnog naslijeđa i tradicije.

Počeci kulture, baštine otoka Hvara sežu u davna vremena još od starih Grka, Rimljana, Ilira do Hrvata. To veliko bogatstvo dobilo je izraz u svim oblicima umjetnosti među kojima glazba zauzima posebno mjesto. Predstavljajući ovu bogatu kulturnu i crkvenu baštinu pučke glazbene tradicije, jedinstvenu u svjetskim razmjerima, Faroski kantaduri nastoje prikazati samo dio bogate pučke glazbene tradicije otoka Hvara.

Faroski kantaduri su svojim kontinuitetom djelovanja oteli zaboravu mnoge izvorne napjeve njegujući tradiciju, prije svega, spontanog klapskog višeglasnog pjevanja te glazbeno naslijeđe svjetovnog i religioznog karaktera. Za izvođenje napjeva “Puče moj“ možemo reći da spada u ponajbolje primjere pučke glazbene tradicije na cijeloj jadranskoj obali.

Godine 2000. snimili su CD s korizmenim napjevima iz Staroga Grada i Vrbanja na otoku Hvaru pod nazivom «Za križen», koji je 2002. godine doživio reizdanje od Arcana-e, renomirane diskografske kuće iz Pariza, specijalizirane za staru glazbu. Tekst napjeva s CD-a, Arcana prevodi na pet svjetskih jezika, a dostupan je na tržištu 17 država svijeta. Na festivalu Midem u Cannes-u 2002., nosač zvuka Za Križem, dobiva najbolju moguću ocjenu za kvalitetu izrade CD-a i kvalitetu izvođenja.

Za uspjehe u svome radu Faroski kantaduri su dobili i priznanje od Grada Starog Grada za neprekidni tridesetogodišnji rad i djelovanje te vrijedan, nesebičan i izniman doprinos u njegovanju, očuvanju i promicanju kulturne baštine grada Starog Grada, izvornog načina pjevanja dalmatinskih pjesama i crkvenih napjeva.

Prigodom desete obljetnice djelovanja izdaju CD, Starogrojčica, sa starim skoro zaboravljenim, dalmatinskim pjesmama u izvorno pučkom izričaju. Na spomenutim CD-ima zabilježen je jedan manji dio sveukupne glazbene baštine te je u okviru projekta očuvanja kulturne baštine 2008. izdan i novi CD Faroskih kantadura sa kolendarskim i božićnim pjesmama pod nazivom Kad se Bog čoviku učini.

Faroski kantaduri su, osim u domovini, gostovali u 20 zemalja Europe i Amerike te nastupali na vodećim svjetskim festivalima stare i sakralne glazbe iz kojih valja svakako izdvojiti nastup 2000.g. na festivalu sakralne glazbe Sacred voices (Sveti glasovi) u Londonu.

Scroll to Top

Propisi za vlasnike kuća ili stanova za odmor

Vlasnici kuća ili stanova za odmor na području grada Starog Grada, Rudina, Vrbanja, Dola, Basine, Selci dužni su se prijaviti u Turističkoj zajednici grada Staroga Grada te platiti boravišnu pristojbu za vrijeme boravka u kući ili stanu za odmor.

Vlasnici kuća ili stanova za odmor, državljani država članica Europskog ekonomskog prostora ( sve države članice Europske unije i državljani Hrvatske) osim državljana Bosne i Hercegovine, Republike Srbije, Crne Gore, Islanda, Lihtensteina i Švicarske imaju pravo plaćati boravišnu pristojbu u paušalnom iznosu za vlasnike kuća i za njihovu užu obitelj. 
Državljani BiH, Srbije, Islanda, Lihtensteina, Crne Gore te Švicarske plaćaju boravišnu pristojbu po noćenju za vrijeme boravka u kući ili stanu za odmor bez obzira što su vlasnici kuća. 

Članovima uže obitelji u smislu Zakona o boravišnoj pristojbi smatraju se: bračni drug, srodnici u ravnoj lozi i njihovi bračni drugovi, braća i sestre te njihova djeca i bračni drugovi, braća i sestre roditelja te njihova djeca i bračni drugovi, posvojitelj i posvojče te njihova djeca i bračni drugovi, pastorčad, maćeha i očuh. 


Vlasnik kuće ili stana za odmor koji plaća paušalni iznos boravišne pristojbe obvezan je paušalni iznos boravišne pristojbe uplatiti najkasnije do 15. srpnja tekuće godine. 
Vlasnik kuće ili stana za odmor koji plaća boravišnu pristojbu po svakom ostvarenom noćenju, obvezan je uplatiti boravišnu pristojbu za sebe i osobe koje borave u kući ili stanu zadnjeg dana boravka u turističkoj općini ili gradu.

Vlasnik kuće ili stana za odmor obvezan je u roku od 24 sata po dolasku prijaviti svoj boravak u Turističkoj zajednici i boravak svih osoba u toj kući ili stanu te zadnjeg dana boravka odjaviti boravak. 

Paušal za vlasnike kuća ili stanova za odmor u Starome Gradu iznosi:

  • za prve dvije osobe 60 kuna po osobi
  • za svaku sljedeću 25 kuna po osobi

Paušal za vlasnike kuća ili stanova za odmor u Vrbanju, Dolu, Rudini, Basini, Selcima iznosi:

  • za prve dvije osobe 30 kuna po osobi
  • za svaku sljedeću 12 kuna po osobi
Prilikom prijave boravka u Turističkoj zajednici potrebno je donjeti putovnicu ili osobnu iskaznicu svih članova uže obitelji koji prijavljuju boravak u kući ili stanu.