Starogradsko polje

Veliko polje, u sredini otoka, mijenjalo je ime kako su se mijenjali njegovi gospodari: grčki Khora Pharu (izgovor – Hora Farau), rimski Ager Pharensis, srednjovjekovni Campus Sancti Stephani (Polje sv. Stjepana), danas Starogradsko polje. Polje je oduvijek bilo trbuh otoka – omogućavalo je život tijekom tisućljeća.

Polje je zapravo kulturni krajolik oblikovan tisućljećima. Osnovnu arhitekturu zadali su mu prije 24 stoljeća grčki kolonisti, podijeljeno je na pravokutne parcele 1x 5 stadija (oko 180x900m) omeđene suhozidima, a poljem su prošli glavni putovi koji ga pravilno presijecaju uzduž i poprijeko. Parcelacija Starogradskog polja predstavlja jedno od remek djela grčke kulture na Sredozemlju.

Danas je poznata točka u polju na raskrižju putova iz koje je grčki mjernik započeo ovaj graditeljski pothvat. Poznat nam je i vlasnik jedne velike parcele iz grčkog doba, Matij (sin) Pitejev (grč.
Mathios Pytheos), čije je ime uklesano na međaškom kamenu koji se čuva u Arheološkom muzeju u Zagrebu.

Na području Kupinovik, ispod Dola, zemlju je imao najprije Grk Kmon (sin) Filoksenidov (grč.
Komon Filoxenides), a kasnije je na njoj veliku gospodarsku kuću sagradio gradski vijećnik Pharije, Rimljanin gaj Kornificije Kar (lat. Gaius Cornificius carus).

S obzirom na to da je Starogradsko polje kroz cijelu svoju povijest, pa i danas, zadržalo svoj agrarni karakter, u njemu su nataloženi slojevi svih kultura koje su svoju egzistenciju gradile na činjenici da su jedno vrijeme bile u njegovom posjedu te Polje krije gotovo 120 arheoloških lokaliteta (od prethistorije pa do srednjeg vijeka).

Starogradsko polje oduvijek je zasađeno vinovom lozom, a u antici i srednjem vijeku sijalo se i žito. Na rubovima parcela i u škrtijim predjelima rasla je smokva. Bajami (bademi) su oduvijek bili bliže naseljima, gotovo u vrtovima. Maslinici su se kao i danas, penjali uz niske obronke polja, dok su među maslinama rasli rogači. Još više, donedavno su bili terasasti nasadi lavande, sađene nakon propasti vinove loze početkom 20. st. Danas ih osvaja alepski bor, koji se polako spušta do rubova naselja.

Značaj Starogradskog polja kao arheološkog područja prepoznat još 1993. godine kada je zaštićeno kao arheološka zona.

Starogradsko polje je, zbog najbolje očuvane katastarske podjele na Mediteranu, 2008. godine uvršteno na UNESCO listu svjetske kulturne baštine sa starom gradskom jezgrom Staroga Grada.

Od tada poljem upravlja 
“Agencija za upravljanje starogradskim poljem” čije se sjedište nalazi u Starome Gradu, a uz očuvanje cilj joj je ovaj vrijedan resurs adekvatno uključiti u ukupnu kulturno-turističku ponudu otoka Hvara.

Scroll to Top

Rad tijela TZ Stari Grad

Covid-19

Novosti za vlasnike kuća ili stanova za odmor

Propisi za vlasnike kuća ili stanova za odmor

Vlasnici kuća ili stanova za odmor na području grada Starog Grada, Rudina, Vrbanja, Dola, Basine, Selci dužni su se prijaviti u Turističkoj zajednici grada Staroga Grada te platiti boravišnu pristojbu za vrijeme boravka u kući ili stanu za odmor.
Prilikom prijave boravka u Turističkoj zajednici potrebno je donjeti putovnicu ili osobnu iskaznicu svih članova uže obitelji koji prijavljuju boravak u kući ili stanu.