Starogradsko polje

Veliko polje, u sredini otoka, mijenjalo je ime kako su se mijenjali njegovi gospodari: grčki Khora Pharu (izgovor – Hora Farau), rimski Ager Pharensis, srednjovjekovni Campus Sancti Stephani (Polje sv. Stjepana), danas Starogradsko polje. Polje je oduvijek bilo trbuh otoka – omogućavalo je život tijekom tisućljeća.

Polje je zapravo kulturni krajolik oblikovan tisućljećima. Osnovnu arhitekturu zadali su mu prije 24 stoljeća grčki kolonisti, podijeljeno je na pravokutne parcele 1x 5 stadija (oko 180x900m) omeđene suhozidima, a poljem su prošli glavni putovi koji ga pravilno presijecaju uzduž i poprijeko. Parcelacija Starogradskog polja predstavlja jedno od remek djela grčke kulture na Sredozemlju.

Danas je poznata točka u polju na raskrižju putova iz koje je grčki mjernik započeo ovaj graditeljski pothvat. Poznat nam je i vlasnik jedne velike parcele iz grčkog doba, Matij (sin) Pitejev (grč.
Mathios Pytheos), čije je ime uklesano na međaškom kamenu koji se čuva u Arheološkom muzeju u Zagrebu.

Na području Kupinovik, ispod Dola, zemlju je imao najprije Grk Kmon (sin) Filoksenidov (grč.
Komon Filoxenides), a kasnije je na njoj veliku gospodarsku kuću sagradio gradski vijećnik Pharije, Rimljanin gaj Kornificije Kar (lat. Gaius Cornificius carus).

S obzirom na to da je Starogradsko polje kroz cijelu svoju povijest, pa i danas, zadržalo svoj agrarni karakter, u njemu su nataloženi slojevi svih kultura koje su svoju egzistenciju gradile na činjenici da su jedno vrijeme bile u njegovom posjedu te Polje krije gotovo 120 arheoloških lokaliteta (od prethistorije pa do srednjeg vijeka).

Starogradsko polje oduvijek je zasađeno vinovom lozom, a u antici i srednjem vijeku sijalo se i žito. Na rubovima parcela i u škrtijim predjelima rasla je smokva. Bajami (bademi) su oduvijek bili bliže naseljima, gotovo u vrtovima. Maslinici su se kao i danas, penjali uz niske obronke polja, dok su među maslinama rasli rogači. Još više, donedavno su bili terasasti nasadi lavande, sađene nakon propasti vinove loze početkom 20. st. Danas ih osvaja alepski bor, koji se polako spušta do rubova naselja.

Značaj Starogradskog polja kao arheološkog područja prepoznat još 1993. godine kada je zaštićeno kao arheološka zona.

Starogradsko polje je, zbog najbolje očuvane katastarske podjele na Mediteranu, 2008. godine uvršteno na UNESCO listu svjetske kulturne baštine sa starom gradskom jezgrom Staroga Grada.

Od tada poljem upravlja 
“Agencija za upravljanje starogradskim poljem” čije se sjedište nalazi u Starome Gradu, a uz očuvanje cilj joj je ovaj vrijedan resurs adekvatno uključiti u ukupnu kulturno-turističku ponudu otoka Hvara.

Scroll to Top

Propisi za vlasnike kuća ili stanova za odmor

Vlasnici kuća ili stanova za odmor na području grada Starog Grada, Rudina, Vrbanja, Dola, Basine, Selci dužni su se prijaviti u Turističkoj zajednici grada Staroga Grada te platiti boravišnu pristojbu za vrijeme boravka u kući ili stanu za odmor.

Vlasnici kuća ili stanova za odmor, državljani država članica Europskog ekonomskog prostora ( sve države članice Europske unije i državljani Hrvatske) osim državljana Bosne i Hercegovine, Republike Srbije, Crne Gore, Islanda, Lihtensteina i Švicarske imaju pravo plaćati boravišnu pristojbu u paušalnom iznosu za vlasnike kuća i za njihovu užu obitelj. 
Državljani BiH, Srbije, Islanda, Lihtensteina, Crne Gore te Švicarske plaćaju boravišnu pristojbu po noćenju za vrijeme boravka u kući ili stanu za odmor bez obzira što su vlasnici kuća. 

Članovima uže obitelji u smislu Zakona o boravišnoj pristojbi smatraju se: bračni drug, srodnici u ravnoj lozi i njihovi bračni drugovi, braća i sestre te njihova djeca i bračni drugovi, braća i sestre roditelja te njihova djeca i bračni drugovi, posvojitelj i posvojče te njihova djeca i bračni drugovi, pastorčad, maćeha i očuh. 


Vlasnik kuće ili stana za odmor koji plaća paušalni iznos boravišne pristojbe obvezan je paušalni iznos boravišne pristojbe uplatiti najkasnije do 15. srpnja tekuće godine. 
Vlasnik kuće ili stana za odmor koji plaća boravišnu pristojbu po svakom ostvarenom noćenju, obvezan je uplatiti boravišnu pristojbu za sebe i osobe koje borave u kući ili stanu zadnjeg dana boravka u turističkoj općini ili gradu.

Vlasnik kuće ili stana za odmor obvezan je u roku od 24 sata po dolasku prijaviti svoj boravak u Turističkoj zajednici i boravak svih osoba u toj kući ili stanu te zadnjeg dana boravka odjaviti boravak. 

Paušal za vlasnike kuća ili stanova za odmor u Starome Gradu iznosi:

  • za prve dvije osobe 60 kuna po osobi
  • za svaku sljedeću 25 kuna po osobi

Paušal za vlasnike kuća ili stanova za odmor u Vrbanju, Dolu, Rudini, Basini, Selcima iznosi:

  • za prve dvije osobe 30 kuna po osobi
  • za svaku sljedeću 12 kuna po osobi
Prilikom prijave boravka u Turističkoj zajednici potrebno je donjeti putovnicu ili osobnu iskaznicu svih članova uže obitelji koji prijavljuju boravak u kući ili stanu.