Arheološki lokaliteti

Remete vrt

Arheološki lokalitet Remete vrt slojeviti je arheološki lokalitet s ostacima iz 4. st. pr. Krista pa sve do 5./6. st. poslije Krista i nalazi se na istočnom obodu današnje stare gradske jezgre. U Vrtu su pronađeni ostaci bedema antičkog grada Farosa. Unutar nekadašnjih bedema pronađeni su ostaci urbane arhitekture, dvaju stambenih blokova iz vremena grčke kolonije Faros, razdvojenih ulicom. Na ulici su vidljivi kanal za otjecanje vode i nogostup iznad kojeg je nekada stajao trijem. U neposrednoj blizini  vrta, s njegove zapadne strane su ostaci gradskih bedema Farosa, sačuvanih u dužini od 12 m.  

Zanimljivo je što su na istome mjestu stratigrafski posložene faze antičkog grada, od najranijeg perioda grčke kolonizacije, zatim rimskog do kasnoantičkog vremena. Od arheološkog materijala ondje su pronađene keramičke posude, amfore, novčići polisa Farosa, rimski novac, brončane strelice te ostaci kalupa za tanagra figure. Unutar lokaliteta nalazi se i nekoliko bunara iz antičkih vremena, što govori o važnosti vode za izbor mjesta gradnje antičkog grada. Unutar Remete kuće ostaci su južnog bedema Farosa. U jednom sloju pronađen je velik broj morskih puževa – volaka koji se u antici upotrebljavao za izradu purpurnih tkanina. Sa zapadne strane kuće sačuvan je fino građeni bunar iz grčkog vremena.   

Pored samih gradskih vrata u 5./6. st. podižu se starokršćanske dvojne crkve. Jedna, posvećena sv. Ivanu, sačuvana je u cijelosti i u upotrebi je do danas, a druga, s južne strane, posvećena je sv. Mariji te sačuvana u ostacima. Crkva sv. Marije nekada je bila glavna kongregacijska crkva u kojoj je stolovao biskup antičke Farije, što je vidljivo po otisku u tjemenu apside, gdje je bila katedra. Od istočnog ulaza u grad, pored crkve sv. Ivana prema zapadu, išla je glavna gradska prometnica.

Remete vrt nalazi se točno na mjestu gdje završava stara gradska jezgra i započinje Starogradsko polje.

Maslinovik

Grčka kula Maslinovik, tj. njeni skromni ostaci, nalaze se na vrhu brežuljka sjeverno od sportskog aerodroma u Starogradskom polju. Sagrađena je u 4. st. pr. Krista kao dio obrane polja, a s grčkom kulom Tor podno Jelse i kolonijom Pharos čini jednu cjelinu. Pretpostavlja se da je ova kula služila kao komunikacijska veza između Tora i Pharosa, a u to su doba kule poput ove imale i važnu ulogu pri obrani određenog područja. Kada bi straža uočila opasnost u u hvarskom ili pelješkom kanalu, dimnim bi signalima preko Maslinovika upozoravala Pharos.

Kula četvrtastog oblika sagrađena je od megalitskih blokova, a danas je sačuvana samo u donjim dijelovima. Na južnoj strani ostataka kule u drugoj polovici 19. st. izgrađeno je pastirsko naselje kojeg su pastiri iz obližnjeg sela Vrbanj koristili do prije 50ak godina.  Nadomak kule sačuvane su dvije teze, kućice za alat i sklonište od lošeg vremena,  kućica u kojoj je bio smješten top za protugradnu obranu i vapjenica, peć za dobivanje vapna. Čitav sklop danas je značajan arheološki i etnološki lokalitet unutar Starogradskog polja.

Kupinovik

Kupinovik je rimska villa rustica, ladanjsko-gospodarsko imanje Rimljana koji su preuzeli grčki parcelacijski sustav i prilagodili ga svojim životnim navikama.  Villa, čija izgradnja datira na kraj 1. st. prije Krista ili početak 1. st. poslije Krista, nalazi se sjeverno od naselja Dol, a južno od ceste Stari Grad – Jelsa i jedan je od brojnih antičkih lokaliteta u Starogradskom polju. Ime lokaliteta potječe od brojnih kupina koje rastu na tom području.

Kompleks ima oblik pravokutnika koji je okružen zidanim kamenim gomilama. Arheološkim iskopavanjima otkriveni su dijelovi dva tijeska za masline, mlin, bazeni za vodu ili ulje te temelji raznih prostorija. Nađene su i kockice mozaika crne i bijele boje te novčići rimskih careva Domicijana, Trajana i Marka Aurelija.

Na lokalitetu je nađen i uklesan latinski natpis na kamenoj gredi koja je, u sekundarnoj funkciji, služila kao okomiti stup tijeska. Prema sadržaju natpisa može se zaključiti da je nadgrobnog karaktera, a služio je kao arhitrav neke građevine-hrama (aedes). Na natpisu se spominju funkcionari municipalne administracije Pharosa (decurio, adlectus), a datira u poč. 1. st.

Villa je sigurno bila u funkciji od rane do kasne antike, a sudeći prema tragovima gorenja, kompleks je stradao u požaru, najvjerojatnije u kasnoj antici.

Mirje

Rimska villa rustica smještena je nedaleko od mjesta Vrboska. Kao arheološki lokalitet površinom je najrasprostranjenija unutar Starogradskog polja. Najbolje je očuvan kasnoantički zid sa sjeverne strane visok 4 metra. Leži na suhozidu unutar kojeg su pronađeni teseri mozaika. S unutarnje strane zida sačuvane su rupe za podnu konstrukciju, a radi se o najbolje sačuvanom antičkom zidu na istočnoj obali Jadrana. Uokolo terena sačuvani su ostaci zidova i temelja nekadašnjeg ladanjsko-gospodarskog kompleksa, iznad kojih su se podizale krčevine, gomile. Ovaj arheološki lokalitet nalazi se na dominantnom položaju odakle pogled seže na dobar dio Starogradskog polja prema zapadu kao i na obližnje naselje Vrbosku.